Gestalt psihoterapija
Riječ gestalt potječe iz njemačkog govornog područja koja označava formu, konfiguraciju, cjelinu.
Gestalt je egzistencijalističko fenomenološki psihoterapijski pravac
koji vjeruje da su ljudi rođeni sa svim resursima da budu u kvalitetnom
i ispunjavajućem kontaktu sa svim ljudskim bićima te jednako sposobna
voditi kreativan i zadovoljavajući život. No, kroz život dolazi do
određenih prekida unutar fluidnosti procesa te osoba ima osjećaj da je
„zapela“ u ponavljajućem rigidnom obrascu i vjerovanju vezanim za njega samog ili svijet oko njega.
Gestalt je svojevrsni odgovor, terapija u kojoj kroz dijalog istražujemo i otkrivamo kako se ti obrasci pojavljuju i utječu na sadašnje stanje u životu osobe.
Teoriju i terapijski pravac gestal terapije (GT) utemeljili su Frederick (Fritz) Salomon Perls (1893-1970), Laura Posner Perls (1905- 1990) i Paul Goodman (1911-1972) 40-ih godina 20 st. Pojavu i razvoj teorije GT možemo promatrati kao novinu u području tadašnje psihoterapije, kao novonastali gestalt (obrazac, cjelina, konfiguracija), iako ona čini jedinstvenu i kreativnu sintezu nekih već postojećih koncepata. Sadrži postavke, ideje i elemente različitih psiholoških i filozofskih pravaca i disciplina organiziranih u novonastalom teorijskom konceptu ličnosti i psihoterapije
Gestalt je započeo u svojem djelovanju kao odgovor na klasičnu psihoanalizu, no ubrzo je GT postao cjelokupan i autonoman teorijski i terapijski sistem koji na nov i jedinstven način u sebi integrira postavke različitih pravaca i izvora ujedinjenih u autentičnu kliničku metodologiju i psihoterapiju, koja se uvelike razlikuje od dotadašnjih psihoterapijskih pravaca.
(Preuzeto od: Tanja Radionov, Gestalt terapija)
GT kao terapija je u svojim temeljima:
Humanistička
Naglasak stavlja na čovjeka koji je kreativno i cjelovito biće sa svojim kognitivnim, emocionalnim i tjelesnim aspektima. Humanistička psihologija prema tome čovjeka razmatra i kroz njegov i duha, tijela i uma, kreativnost, povjerenje te prepoznavanje i preuzimanje odgovornosti. Psihološke poteškoće se promatraju kroz cjelokupni sistem te se u terapiji stavlja naglasak na osvještavanju procesa unutar tog sistema i preuzimanje osobne odgovornosti.
Holistička
Holizam podrazumijeva da se jedinka ne može razmatrati zasebno od njene cjeline čiji je dio te zavisan dio te okoline i njihove interakcije. Simptomi koji se pojavljuju su reakcija na određene zahtjeve i izazove te okoline. Stoga se tim simptomima pristupa na način da se uz sami fenomen pažnja posvećuje i okolini u kojoj taj fenomen nastaje. Tako se čovjek promatra kao cjelovito biće, kognitivno, emocionalno i tjelesno, uzimajući u obzir o kontekst okoline. Cjelina je dakle važnija od dijelova.
Fenomenološki-egzistencijalistička
Fenomenološki odnosno pojavni aspekt u terapijskom procesu podrazumijeva sve ono čega smo svjesni, od sebe samih, drugih ljudi do objekata koji egzistiraju u našoj okolini. Fenomenološki pristup traži odgovor na trenutno iskustvo i značenje tog iskustva za samu osobu.
Utjecaj egzistencijalističke filozofije veže se za slobode izbora na koju pojedinac ima pravo, ali time i preuzima odgovornost kroz autentično djelovanje. Primoran tražiti smisao života, on ima mogućnost oblikovati ga i davati mu značenje i svrhu.
Dijaloška
Postavke filozofa Martina Bubera i njegova teorija o dijaloškoj filozofiji i „Ja i Ti“ odnosu uvelike su imale utjecaja na razvoj Gestalta. Naglasak je da „Ja“ ne postoji bez „Ti“, čovjek je u neprestanom odnosu s nekim ili nečim, a ta povezanost i komunikacija su temelj onoga što ljude čini ljudima. Odnos se stvara, što odgovara i terapijskom odnosu klijent-terapeut, kada dvije osobe ulaze u međusobni odnos sa svojim iskustvom i potrebama, a istovremeno dopuštajući razlike među sobom. U dijaloškom Ja i Ti odnosu odgovornost je podijeljena, svatko je odgovoran za sebe. Kroz dijalog se povezujemo i ulazimo u kontakt
Procesna
Gestalt terapija je procesno usmjerena terapija, a manje fokusirana na strukturu. Kroz proces i ulaženje u kontakt osoba osvještava određena iskustva i obrasce te ih kroz daljnji rad integrira. Proces u terapiji ima svoje faze, a opisane su kroz proces kontakta, odnosno formacije i destrukcije gestalta.
Temeljena na teoriji polja
Gestalt terapija stavlja naglasak na međusobnu interakciju organizam i okoline što je u konačnici polje organizama unutar kojeg su ta dva pojma nerazdvojan. Međusoban utjecaj se ostvaruje kroz kontakt, osoba ulaženjem u kontakt s drugima i izlaženjem iz njega kreira vlastiti rast i razvoj
Više o Gestaltu možete saznati na stranicama IGW instituta https://centarigwzagreb.hr/gt-terapija/
Ivana Peršin - sistemski gestalt coach, edukant Gestalt psihoterapije
Adresa: Mandaličina 19, Zagreb